Prosječna proračunska transparentnost lokalnih jedinica u Hrvatskoj se popravlja iz godine u godinu pa tako za 2021. iznosi 4,5 od mogućih 5, no s druge strane 14 posto općina i gradova i dalje ne ispunjava zakonsku obavezu objave tri proračunska dokumenta, istaknuli su u ponedjeljak iz IJF-a.
Naime, Institut za
javne financije (IJF) predstavio je na internetskoj konferenciji
rezultate sedmog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna
lokalnih i regionalnih jedinica, pri čemu je transparentnost mjerena
brojem objavljenih ključnih lokalnih proračunskih dokumenata, njih pet,
na službenim mrežnim stranicama tih jedinica. Najnovije je istraživanje provedeno u razdoblju od studenog 2020. do
travnja ove godine, pri čemu se u dva navrata promatrala pravovremenost
objave pet dokumenata - godišnje izvršenje proračuna za 2019. godinu,
polugodišnje izvršenje proračuna za 2020. godinu, prijedlog proračuna za
2021., izglasani proračun za 2021. i proračun za građane za 2021.
godinu. Razina transparentnosti tako se kretala od nule (nijedan
objavljen dokument), do pet (objavljeni svi dokumenti). Branko Stanić iz IJF-a istaknuo je da se prosječna proračunska
transparentnost općina, gradova i županija iz godine u godinu popravlja
pa je tako ove godine za svih 576 lokalnih jedinica u Hrvatskoj iznosila
4,5, dok je 2015. bila 1,8. Pritom, u 2021. sve županije objavile su svih pet ključnih
proračunskih dokumenata, dok je primjerice 2015. godine prosjek za
županije iznosio 3,9. 77 posto gradova i 62 posto općina objavilo svih pet dokumenata Općinama i gradovima je, pak, u najnovijem istraživanju prosjek transparentnosti 4,45, u odnosu na 1,67 u 2015. godini. Prema rezultatima sedmog ciklusa istraživanja, 77 posto gradova i 62
posto općina objavilo je svih pet dokumenata. Nadalje, osam općina
objavilo je četiri dokumenta više nego u prethodnom ciklusu, a posebno
se istaknula općina Galovac iz Zadarske županije, koja u šest ciklusa
nije objavila niti jedan dokument, dok ih je u sedmom objavila svih pet. Ipak, unatoč trendovima poboljšanja, izvijestio je Stanić, tri općine
u 2021. nisu objavile niti jedan ključni proračunski dokument, dok je
pet općina i jedan grad objavilo samo jedan dokument. Nadalje, čak 14 posto općina ne pridržava se Zakona o proračunu i
Zakona o pravu na pristup informacijama te ne objavljuju tri dokumenta
koje su obavezni - godišnji izvještaj o izvršenju proračuna,
polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna i izglasani proračun. Također, upozorio je Stanić, 29 posto općina i gradova ne pridržava
se preporuka Ministarstva financija o objavi dva dodatna dokumenta -
prijedloga proračuna i proračunskog vodiča za građane. Veća transparentnost omogućava kvalitetniju participaciju građana Stanić je istaknuo da transparentniji proračuni utječu na veću
odgovornost vlasti, s obzirom da ih građani mogu u većoj mjeri
kontrolirati. Zbog te kontrole povećava se i povjerenje građana, a ta
dvosmjerna komunikacija može dovesti i do manjih mogućnosti za
koruptivne radnje. Pritom je iznio i podatak da su 2020. godine županije, gradovi i
općine na raspolaganju za trošenje su imali oko 30 milijardi kuna, što
predstavlja petinu rashoda opće države. Mihaela Bronić iz IJF-a napomenula je da puka objava pet dokumenata
zaista ne znači i da su te jedinice apsolutno transparentne ili da je
njihovo vodstvo apsolutno proračunski odgovorno, već tek da ispunjavaju
zakone i preporuke Ministarstva financija. Marić: Dodatno jačati obveze primjene načela transparentnosti Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić je rekao da
je Ministarstvu izuzetno važna transparentnost proračuna jedinica
lokalne i regionalne samouprave, jer je ona i najbolji "lijek" za bolju
informiranost svih koji sudjeluju u proračunima, uključujući i građane. Rekao je da će se i dalje poticati rad na transparentnosti proračuna,
zbog čega se između ostalog krenulo i u proceduru izmjena Zakona o
proračunu, koje bi trebale zaživjeti krajem ove godine. Novim će odredbama, najavio je Marić, Ministarstvo dodatno ojačati
obvezu primjene načela transparentnosti proračuna općina, gradova i
županija, koje ih obvezuje da potpuno i pravovremeno objavljuju ključne
dokumente proračunskog ciklusa. Dodatno, po uzoru na objavu podataka o isplatama iz državnog
proračuna, predložit će se da lokalne jedinice obvežu proračunske i
izvanproračunske korisnike da javno objavljuju informacije o trošenju
sredstava na svojim mrežnim stranicama. Tako će se omogućiti svima koji su zainteresirani da lako, brzo i
jednostavno dobiju informacije kako se troše sredstva iz javnih izvora,
rekao je Marić.